PIGLOBIN® booster za novorođenu prasad

SANO na 19. simpoziju - Zdravstvena zaštita, selekcija i reprodukcija svinja, koji se održao 2.-3. lipnja 2022. na Srebrnom jezeru, Srbija

Ekspert za svinjogojstvo SANO grupe, mr.sc. Damir Rimac, dipl. ing. predstavio je na savjetovanju veterinara praktičara u organizaciji Specijalističkog veterinarskog instituta „Požarevac“ iz Požarevca, rezultate iz prakse i testiranja proizvoda Piglobin® u obliku referata pod nazivom  „UTJECAJ RANE PERORALNE PRIMJENE BOOSTERA NA RAST I RAZVOJ SISAJUĆE PRASADI“. Piglobin® je poseban nutritivni dodatak za tek rođenu prasad čija je svrha ravnomjeran rast i razvoj, niska stopa gubitaka te povećanje tjelesne mase prilikom odbića. Proizvod sadrži visoko kvalitetne masti kao glavni sastojak u kombinaciji s aktivnim materijama i specijalnim imunoglobulinima iz pilećih jaja (IgY), probioticima, aktivnom supstancom StabiloSan® i grožđanim šećerom koji svi zajedno poboljšavaju imunitet prasadi, pospješuju probavu i pružaju životinjama optimalan start na početku života koji će se kapitalizirati u daljnjim fazama proizvodnje. Grožđani šećer (glukoza, dekstroza) je jednostavni ugljikohidrat s vrlo visokim glikemijskim indeksom (GI=137) i iznimno brzom apsorpcijom što je vrlo važno upravo nakon poroda slabije prasadi jer prasad na svijet dolazi s vrlo malom količinom energije u organizmu.

Selekcija na veličinu legla u posljednjem desetljeću rezultirala je povećanjem legla i na rođenju (Došen,  2019)  i na odbiću posebno kod modernih genotipova svinja kao što su DanBred, Topigs Norsvin, Pig Improvement Company (PIC), Hypor, Choice Genetics... Ovo povećanje rezultiralo je i povećanom smrtnošću prasadi u toku laktacije i većih ekonomskih šteta za farmere. Prasad s malom tjelesnom masom (Low Birth Weight –LBW), su izložena većem riziku da se oprase mrtva, kao i da uginu u svim fazama proizvodnje jer imaju manji broj mišićnih vlakana (Došen, 2018). Utvrđeno je da se povećanjem legla za +1 prase, porodna masa prasadi u leglu smanjuje za 0,035 kg/kom (Christiansen, 2007., Vidović i sur., 2011., Moreno i sur., 2018.). Ova negativna korelacija je kritična u mnogim aspektima, a prvenstveno s aspekta zdravlja takve prasadi što je preduvjet njihova preživljavanja (Moreno, 2018., cit. Wolf i sur., 2008.,Rutherford i sur., 2009.). Navedeno se odražava i na ukupno financijsko poslovanje jer svako sačuvano prase značajno doprinosi ukupnim prihodima unutar proizvodnih faza i ovisno o core business-u radi li se o proizvodnji i prodaji prasadi za tov ili proizvodnji i prodaji tovljenika kao finalnog proizvoda. Smatra se da prase nakon 26 - 28 dana sisanja uz prihranu treba povećati svoju tjelesnu masu najmanje za 5 puta (Vidović i sur., 2011). Svako prase treba posisati najmanje 250 g kolostruma ili 180 g/kg tjelesne mase pri porodu što je neophodno za opstanak i pravilan rast (Maass i Duran, 2016). Količina kolostruma i nivo antitijela je varijabilan kod krmača (2,0 - 6,0 kg), a oko 30% krmača proizvodi manje kolostruma od potrebne razine za opstanak i pravilan rast prasadi (Došen, 2018). LBW prasad imaju manju sposobnost da se izbore za sisu i unos kolostruma čime se dovodi u pitanje i količina IgG koje prase dobije sisanjem (Došen, 2018).

Slika 1. Lijepa i zdrava prasad

U prvim satima života prasadi imunoglobulini sadržani u kolostrumu mogu prolaziti kroz stjenku tankog crijeva nepromijenjeni što je prilagođeno apsorpciji makromolekularnih proteina. Međutim, ova sposobnost je ograničena vremenom pa je potrebno osigurati da prasad što prije nakon poroda posiše kolostrum ili dobije poseban zamjenski pripravak kao što je Piglobin® koji sadrži IgY. Tek rođena prasad ima slabo razvijen imunološki sustav (agamaglobulinemija), pa se pasivni imunitet stječe konzumacijom kolostruma i mlijeka majke koji sadrži uglavnom IgG s visokim antiinfektivnim djelovanjem, IgA koji je glavni imunološki protein gastrointestinalnog trakta (GIT-a) i IgM koji pomaže u podršci imuno sustava. Prasad nakon rođenja gotovo je potpuno ovisna o ugljikohidratima u održavanju vitalnih funkcija tijela i termogeneze jer nemaju masnih naslaga te energetski izvor predstavlja jedino glikogen iz slabe muskulature (Došen, 2019). Procjena je da ukupne rezerve glikogena u tijelu iznose 3,78%, odnosno da je njegova ukupna količina 30-35 g/kg tjelesne mase (500-580 kJ/kg tjelesne mase), od čega se 90% nalazi u mišićima. Ova količina glikogena teorijski je dovoljna da prasad preživi oko 1 dan bez sisanja u termo neutralnoj zoni (Došen, 2019). Upravo iz ovih činjenica prasadi se preko proizvoda Piglobin® osigurava dodatna visoka razina energije koja je prijeko potrebna posebno u zimskom periodu preko grožđanog šećera i visokog sadržaja sirovih masti (> 84%) iz sojinog i palminog ulja. Kod prasadi koja su slabo vitalna i koja ne konzumiraju kolostrum i mlijeko, postoji prekomjerno razmnožavanje nepovoljnih mikroorganizama u probavnom traktu (Došen, 2018). Prevencija protiv patogenih bakterija kao što je E.coli, Salmonella i Campylobacter, rana je konzumacija probiotika, odabranih živih kultura bakterija koje kod životinja imaju blagotvorno djelovanje na rezultat poboljšanja sastava crijevne flore (Vondruskova i sur., 2010.). Probiotici utječu povoljno na stanje crijevne sluznice, a njihov mehanizam djelovanja je kolonizacija crijevnih zidova, čime oni smanjuju moguće prianjanje nepoželjnih bakterija (Kamyczek, 2010). U svom sastavu proizvod sadrži Enterococcus faecium (G+, 500 x 109 CFU), bakteriju koja je odavno prepoznata po svojim probiotičkim prednostima i široko se koristi u cijelom svijetu (Vondruskova i sur., 2010, Vukušić i Zdolec, 2019). Ova bakterija preko svojih enterocina (antimikrobni peptidi enterokoka), inhibira rast negativnih bakterija u probavnom traktu prasadi (Vukušić i Zdolec, 2019). U širem smislu bakteriocini mogu pronaći svoju primjenu i u animalnoj proizvodnji kao svojevrsna zamjena za antibiotike. Proizvodnja bez antibiotika danas je vrlo aktualna tema jer su i proizvođači i potrošači zabrinuti zbog utjecaja antibiotika na dobrobit životinja i na meso koje proizvode. Općenito bolja konverzija i dnevni prirasti, među ostalim, posljedica je supresije štetne mikroflore crijeva na samome početku razvoja! U tom se smislu kao alternativa antibioticima mogu predložiti bakteriocini koji bi se primjenjivali sami ili putem bakterijskih kultura koje će otpuštati bakteriocin u crijevu životinja. Takav pristup ne samo da može pridonijeti zdravlju i produktivnosti životinja, već i smanjenju rizika od širenja patogenih i/ili rezistentnih bakterija u prehrambenom lancu. Bakterija Enterococcus faecium djeluje povoljno na zdravlje crijeva zbog sposobnosti sinteze mliječne kiseline (pad lokalnog pH), što je od koristi mladom organizmu koji nema do kraja razvijen enzimski sustav probavnog trakta (Bednors i sur. 2013).

Tablica 1. Potrebno vrijeme za dupliciranje populacije (duplikacijski kapacitet)

Slika 2. Probavni sustav praseta

Slika 3. Funkcije probiotika kod prasadi

Ukupno je testirano i obrađeno 274 kom sisajuće prasadi, od čega je u kontrolnoj/testnoj grupi bilo njih 136 komada (nC = 136), a u pokusnoj 138 komada (nT = 138). Obje grupe su bile ujednačene po spolovima. Sva prasad bila je prihranjivana standardnom tehnologijom koja se primjenjuje na farmi, dok je u pokusnoj grupi sva živorođena prasad do 6 sati nakon poroda tretirana „per os“ dodatno s 4 ml Piglobin®-a. U pokusnoj grupi avitalna prasad, kao i ona kod koje su se pojavili rani proljevi, dodatno se 2. i 3. dan tretirala sa još 2 ml Piglobin®-a. Prasad je vagana na početku pokusa i na kraju istog.

Rezultati testiranja su ukazali na to da su uginuća prasadi bila za 21,16 % manja kod pokusne grupe, iako bez statističke značajnosti (p>0,05). Svi statistički pokazatelji analiziranih parametara su ukazali na činjenicu da je razvoj prasadi u pokusnoj grupi bio ujednačeniji (manji varijabilni koeficijent i standardna devijacija), uz daleko manje raslojavanje prasadi. Utvrđena je statistički značajna razlika (p<0,06) u proporcionalnoj pojavi proljeva na način da je u pokusnoj grupi pojava proljeva bila manja za 28 %. Statistički značajna razlika (p<0,07) je ustanovljena i u količini potrošenih antibiotika na liječenje proljeva na način da je potrošnja antibiotika bila za 39,8% manja kod pokusne grupe prasadi.

Slika 4. Postotak pojave proljeva u prasilištu (Diahrrea)

Tablica 2. Potrošnja antibiotika u kontrolnoj i pokusnoj grupi u prasilištu

Smanjenje upotrebe antimikrobnih sredstava (AMU - Antimicrobial usage) u fokusu je moderne svinjogojske proizvodnje, a smanjenje antimikrobne rezistencije (AMR) prioritet je Europske komisije prema „Europskom akcijskom planu „Jedno zdravlje” za suzbijanje antimikrobne otpornosti“ (European Parliament resolution of 13 September 2018 on a European „One Health“ Action Plan against Antimicrobial Resistance (AMR) (2017/2254(INI)), Official Journal of the European Union, 2019/C 433/21). Smanjenje korištenja antibiotika u stočarskoj proizvodnji je definirano i najnovijim dokumentom Zeleni plan 2050 – GREAT DEAL Europe: (https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/european-green-deal-communication_en.pdf).

 

Autor: mr.sc. Damir Rimac, dipl.ing.agr.

Vaš izravni kontakt

mr.sc. Damir Rimac
Savjetnik za velike svinjogojske sustave
+385 99 261 77 47
Hrvatska